|
O OSNIVANJU, LEGATIMA, POSTAVKAMA I RADU MUZEJA
Muzej rudničko-takovskog kraja osnovan
je odlukom Skupštine opštine Gornji Milanovac 15. aprila 1994.
godine, kao ustanova u oblasti kulture koja obavlja delatnost
zaštite kulturnih dobara na teritoriji opštine.
Veliki broj značajnih spomenika kulture
od kojih je dvadesetak proglašeno kulturnim dobrima i zaštićeno
zakonom uslovilo je osnivanje Muzeja kao neophodnost njihove
zaštite, daljeg staranja, i naučno istraživačkog rada na teritoriji
sa izuzetno bogatom istorijom i kulturom od najstarijih vremena
do danas.
Sedište Muzeja rudničko-takovskog kraja
je u Gornjem Milanovcu u Sinđelićevoj ulici broj 7, u takozvanoj
Brkovića kući. Zgrada Brkovića kuće sagrađena je 1938. godine
kao porodična kuća poznatog gornjomilanovačkog trgovca Ivana
Brkovića, rodom iz Teočina. Kuća ima elemente moderne predratne
gradske arhitekture i jedna je od retkih sačuvanih zgrada
iz tog perioda. Posle rata postala je vlasništvo opštine,
a 1977. adaptirana za potrebe galerije Kulturnog centra, da
bi kasnije bila pretvorena u Muzej. Od 1994. godine
zgradu koristi novoosnovani Muzej za svoje potrebe.
Pored glavne - matične zgrade u koju su
smešteni legati - poklon zbirke braće Nastasijevića, porodice
Lazić, Bože Prodanovića, Sretena Ljubenovića Konkordija, zatim
stalne postavke "Pokloni i otkupi - vreme dinastije Obrenovića"
i galerija, u sastavu Muzeja su i stalna postavka u Takovu
"Drugi srpski ustanak - srpska revolucija 1804-1839",
stalna postavka u Miloševom konaku u Gornjoj Crnući posvećena
Drugom srpskom ustanku i istoriji zgrade - konaka, i stalna
postavka u Brajićima posvećena periodu NOR-a i revolucije
od 1941. do 1945. godine.
Legat Nastasijevića sadrži deo zaostavštine
poznate gornjomilanovačke umetničke porodice. Njen najveći
deo čine lični predmeti, slike, knjige, dokumenti, muzička
i scenska dela koja su pripadala braći Nastasijević: Momčilu
- pesniku, Živoradu - slikaru, Svetomiru - književniku i Slavomiru
- kompozitoru. Legat porodice Lazić sadrži veliki broj predmeta,
dokumenata, ličnih stvari i umetničkih dela koje je porodica
poklonila Muzeju. Legat Bože Prodanovića, sadrži umetnička
dela (slike, grafike, akvarele, mozaike) poznatog gornjomilanovačkog
slikara rodom iz Pranjana.
Poklon zbirka Sretena Ljubenovića Konkordija
sadrži oko dve hiljade predmeta iz raznih perioda istorije
razvrstanih u etno, arheološku, istorijsku, numizmatičku i
umetničku zbirku. Nastala je dugogodišnjim sakupljanjem ne
samo na teritoriji opštine Gornji Milanovac već i na području
šire Srbije.
Stalna postavka "Pokloni i otkupi
- vreme dinastije Obrenovića" smeštena je u potkrovlju
zgrade Muzeja. Istorijski deo postavke obuhvata period XIX
veka u kome su živeli, radili, ratovali i vladali članovi
porodice Obrenovića. Postavka sadrži portrete Obrenovića,
dokumenta iz tog vremena, reprodukcije umetničkih dela, kopije
fotografija, grbova vladarskih porodica i veliki broj originalnih
eksponata koji su pripadali ovoj znamenitoj porodici ili su
iz tog vremena. Kroz postavku je dat i opšti pregled života
u Srbiji onog doba s posebnim osvrtom na dinastiju Obrenovića
- na vladarske porodice i njihov značaj za razvoj Srbije u
periodu u kome su vladali. Jedan deo postavke posvećen je
porodici Nikole Milićevića Lunjevice, bliskog saradnika Obrenovića,
iz čije je kuće prva kraljica Srbije - Draga.
Stalna postavka "Drugi srpski ustanak
- srpska revolucija 1804-1839", predstavlja kompletnu
istoriju i najznačajnije događaje i tekovine tog perioda srpske
istorije. Kroz postavku je originalnim eksponatima, reprodukcijama,
dokumentima i kopijama dokumenata, originalnim umetničkim
slikama, dat pregled događaja u Srbiji od Prvog srpskog ustanka,
preko njegove propasti i Hadži-Prodanove bune do Drugog ustanka,
sticanja nezavisnosti i stvaranja kneževine Srbije.
Stalna postavka u Miloševom konaku u Gornjoj
Crnući sadrži istorijat samog objekta i kratak pregled događaja
iz Prvog i Drugog srpskog ustanka, ujedno i priču o knezu
Milošu, njegovom rukovođenju ustankom i upravljanju državom
do 1818. godine. Poznato je da je Miloševa kuća upravo bila,
na neki način, prvi srpski dvor u novovekovnoj Srbiji, a Gornja
Crnuća nova srpska prestonica koja je 1818. godine preseljena
u Kragujevac. Miloševa kuća - konak je zanimljiva i kao izuzetno
dobro očuvan primerak drvene kuće iz tog perioda. Stalna postavka
sadrži kopije fotografija, dokumenata, slika i nekoliko orginalnih
eksponata vezanih za vreme ustanaka. Jedan deo konaka ima
očuvan autentični ambijent - ognjište sa delom pokućstva i
zidanu- kaljevu peć.
Stalna postavka "NOR i revolucija
1941-45" u Brajićima smeštena je u spomen zgradu u kojoj
su se 1941. godine sastali Draža Mihailović i Tito prilikom
pregovora o zajedničkom delovanju četnika i partizana u oslobađanju
zemlje od nemačkog agresora. Sadrži kopije fotografija i dokumenata
iz tog vremena i prati događaje od početka rata sa posebnim
osvrtom na četnički pokret i njegovo uporište na Ravnoj gori.
Od originalnih eksponata u postavci su sto i stolice, autentični
svedoci susreta Draže i Tita.
Muzej je od osnivanja organizator slikarske
Likovne kolonije "Mina Vukomanović Karadžić" koja
se održava svake godine na Savincu, mestu u kome je, u crkvi
Svetog Save, sahranjena jedna od prvih žena slikara u Srbiji,
predstavnik romantizma u srpskoj umetnosti XIX veka. Muzej
je već formirao fond likovne kolonije koji ima oko 150 umetničkih
dela poznatih srpskih slikara, slikara iz Republike Srpske
i stranih slikara.
Muzej rudničko-takovskog kraja je u dosadašnjem
radu, ostvario niz značajnih izložbenih, izdavačkih, programskih
i drugih aktivnosti, prikupio značajan broj muzejskih eksponata
i započeo terenska istraživanja u nekoliko sela opštine. Muzej
je 1996. godine bio organizator Četvrtog međunarodnog bijenala
umetnosti minijature.
Bez obzira na dosadašnji rad Muzeju rudničko-takovskog
kraja tek predstoje aktivnosti na polju istraživačkog rada
i zaštite kulturnih dobara kao osnovne delatnosti. To se pre
svega odnosi na najvažnije i najstarije spomenike kulture
na području opštine kao što su manastirska zdanja u Vraćevšnici
i na Vujnu, ruševine manastira Ješevca, zatim crkve brvnare
u Takovu, Pranjanima, Koštunićima i LJutovnici, na drvene
čardake na Savincu i Pranjanima... Pored ostalih Muzej je
nadležan za proučavanje i zaštitu dvadesetak zidanih crkava
na području opštine iz prošlog i ovog veka, zatim za brojne
arheološke lokalitete (Rudnik, Šarani, Pranjani, G. Branetići,
LJutovnica...), za zaštitu starih, retkih objekata seoske
i gradske arhitekture, velikog broja crkava u ruševinama,
zatim prirodnih i drugih znamenitosti kojima je gornjomilanovačka
opština prebogata.
Radoš Gačić |